Što se događa ženi koja ne brine o svom intimnom zdravlju?

1. KARCINOM VRATA MATERNICE

U zemljama EU-a karcinom vrata maternice u populaciji žena između 15 i 44 godina drugi je najčešći uzrok smrti, odmah iza karcinoma dojke. Veliko istraživanje IARC-a (International Agency for Research of Cancer) iz 1992. godine na 22 000 uzoraka iz više od 20 zemalja sa svih pet kontinenata potvrdilo je nazočnost genoma HPV-a u 99,7% istraživanih uzoraka. Kasnija istraživanja u većem su ili manjem opsegu potvrdila povezanost visokoonkogenih sojeva HPV-a i nastanka raka vrata maternice. Procjenjuje se da su u europskoj populaciji visokoonkogeni sojevi 16 i 18 odgovorni za oko 73% cervikalnih karcinoma.

U Europi godišnje od karcinoma vrata maternice oboli 52 000 žena, a njih 27 000 umre od te bolesti. U zemljama članicama EU-a godišnje oboli 33 000 žena i umre njih 15 000, unatoč programima probira. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pojavnost ove bolesti je 13-14 novootkrivenih na 100 000 žena. Godišnje od ove bolesti u RH oboli oko 350 žena, a njih 120 umre.

U prevenciji karcinoma vrata maternice važna je prevencija  trajne HPV-infekcije, odnosno  briga o genitalnom zdravlju. To uključuje odgovorno spolno ponašanje, redoviti odlazak ginekologu, ali i preventivno uzimanje novijih generacija peroralnih probiotika.

Prof. dr. sc. Ante Ćorušić
Spec. ginekologije i opstetricije
Pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb

2. HPV

HPV (Humani papiloma virus) infekcija najčešća je spolno prenosiva infekcija i u muškaraca i u žena. Za prijenos virusa nije potrebna penetracija tijekom spolnog odnosa. Dovoljan je kontakt kože i sluznice. Srećom, 90% infekcija je prolazno. Trajna HPV-infekcija (infekcija koja traje dulje od godinu dana) može uzrokovati promjene na epitelu vrata maternice koje preko prekanceroznih promjena dovode do raka. Rizični čimbenici za HPV-infekciju su: rano stupanje u spolne odnose (< 17 god.) i veći broj partnera. Sama infekcija HPV-om nije dostatna za razvoj preinvazivnih promjena na vratu maternice. Potrebni su i dodatni čimbenici rizika, a to su: infekcija Chlamydiom trachomatis, infekcije virusom Herpes sipmplex tip 2, bakterijska vaginoza, pušenje cigareta i dr.

Oko 40% spolno aktivnih žena  tijekom života bit će inficirano nekim od sojeva HPV-a. Najveća prevalencija je u dobi između 20. i 30. godine života.

Stoga je u prevenciji trajne HPV-infekcije važna briga o genitalnom zdravlju. To uključuje odgovorno spolno ponašanje, redoviti odlazak ginekologu, ali i preventivno uzimanje novijih generacija peroralnih probiotika.

Prof. dr. sc. Ante Ćorušić
Spec .ginekologije i opstetricije
Pročelnik Zavoda za ginekološku onkologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb

3. UNIŠTENA VAGINALNA FLORA

Tijekom cijelog života žene vaginalna je flora njezina prirodna obrana od genitalnih infekcija.

Vaginalnu flore čine zaštitni mikroorganizmi, u najvećoj mjeri laktobacili, koji sprečavaju uzročnike bolesti da izazovu infekciju. Stres, uzimanje nekih lijekova poput antibiotika, učestala promjena seksualnih partnera  i drugi čimbenici ugrožavaju vaginalnu floru i time smanjuju prirodnu obrambenu sposobnost žene, odnosno otvaraju put razvoju infekcije. Pojačan iscjedak iz rodnice, peckanje ili svrbež u genitalnoj regiji mogu biti znakovi genitalne infekcije.

Svega 30 do 40% žena ima zdravu vaginalnu floru. Više od 300 milijuna žena svake godine oboli od  genitalnih infekcija poput bakterijske vaginoze, kandidijaze i drugih.

Obnova i zaštita vaginalne flore stoga zauzima posebno mjesto u prevenciji  genitalnih infekcija i njihovih posljedica. Probiotici štite i obnavljaju vaginalnu floru, no potrebno je odabrati pravi jer svaki probiotik nije jednak. Probiotički sojevi Lactobacillus rhamnosus, GR-1® i Lactobacillus reuteri, RC-14® nad kojima je prevedeno više desetaka kliničkih studija u svijetu namijenjeni su upravo zaštiti vaginalne flore te smanjuju mogućnost razvoja genitalnih infekcija. Upravo je provedena multicentrična studija koja je obuhvatila gotovo 550 ispitanica s područja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije i koja je još jednom potvrdila učinkovitost sojeva GR-1®/RC-14® u zaštiti vaginalne flore i prevenciji razvoja genitalnih infekcija, a time i njihovih posljedica.

Dr. sc. Goran Vujić
Spec. ginekologije i opstetricije
Voditelj Odjela za radikalnu kirurgiju ginekoloških karcinoma Klinike za ženske bolesti i porode Zagreb