Zrele žene – zaštitite svoje intimno zdravlje!

Kada otići ginekologu?

- i u ovoj su dobi svakako potrebni redoviti ginekološki pregledi
- prilikom pojave menopauzalnih smetnji
- prilikom pojave bilo kakvih simptoma poput pečenja, svrbeža, iscjetka neugodna mirisa, krvarenja iz rodnice i slično

Što su genitalne infekcije?

Najčešće su genitalne infekcije bakterijska vaginoza (bakterijska infekcija) i vaginalna kandidijaza (gljivična infekcija). Ako se u genitalnoj regiji pojave peckanje ili svrbež, pojačan iscjedak, iscjedak neugodna mirisa, odmah posjetite ginekologa jer to mogu biti znakovi genitalne infekcije.

Genitalne infekcije u zreloj dobi nisu rijetkost

Vaginalna je flora promijenjena, a zbog hormonskih promjena tome se pridružuje suhoća rodnice. Suha rodnica dodatno pogoduje razvoju genitalnih infekcija.

Karcinom vrata maternice

U zemljama EU-a karcinom vrata maternice u populaciji žena generativne dobi drugi je najčešći uzrok smrti, odmah iza karcinoma dojke. Veliko istraživanje IARC-a (International Agency for Research of Cancer) iz 1992. godine na 22 000 uzoraka iz više od 20 zemalja sa svih pet kontinenata potvrdilo je nazočnost genoma HPV-a u 99,7% istraživanih uzoraka. Kasnija istraživanja u većem su ili manjem opsegu potvrdila povezanost visokoonkogenih sojeva HPV-a i nastanka raka vrata maternice. Procjenjuje se da su u europskoj populaciji visokoonkogeni sojevi 16 i 18 odgovorni za oko 73% cervikalnih karcinoma.

U Europi godišnje od karcinoma vrata maternice oboli 52 000 žena, a njih 27 000 umre od te bolesti. U zemljama članicama EU-a godišnje oboli 33 000 žena i umre njih 15 000, unatoč programima probira.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), pojavnost ove bolesti je 13-14 novootkrivenih na 100 000 žena. Godišnje od ove bolesti u RH oboli oko 350 žena, a njih 120 umre.

Prevencija karcinoma vrata maternice

U prevenciji karcinoma vrata maternice važna je prevencija trajne HPV-infekcije, odnosno briga o genitalnom zdravlju. To uključuje odgovorno spolno ponašanje, redoviti odlazak ginekologu, ali i preventivno uzimanje novijih generacija peroralnih probiotika.

Zašto je potrebno štititi vaginalnu floru u zreloj dobi

Zdrava vaginalna flora smanjuje mogućnost razvoja genitalnih infekcija. Ponavljajuće genitalne infekcije povezane su s mogućnošću razvoja preinvazivnih promjena na vratu maternice koje se mogu, ako se ne liječe, razviti u karcinom. Suhoća rodnice pogoduje razvoju genitalnih infekcija.

Kako zaštititi i obnoviti vaginalnu floru

Vaginalnu floru moguće je zaštititi i obnoviti probioticima. Probiotici su „dobre” bakterije koje imaju pozitivan učinak na zdravlje. Važno je znati da svaki probiotik nije jednak i da je za primjeren učinak potrebno odabrati pravi.

Danas su u svijetu poznata i priznata samo dva probiotička soja: Lactobacillus rhamnosus GR-1 i Lactobacillus reuteri RC-14 koji nakon oralne primjene obnavljaju vaginalnu floru.

Lactogyn je jedini probiotik u Hrvatskoj i nizu drugih zemalja u svijetu koji sadrži GR-1/RC-14. Proizveden je kao produkt dvadesetogodišnjeg istraživanja kanadskih znanstvenika. Obnavljajući vaginalnu floru vraća ženi prirodnu zaštitu, umanjujući mogućnost nastanka genitalnih infekcija, a time i njihove posljedice. Djelotvoran je i siguran za primjenu od puberteta do zrele dobi.

Promjene su normalne!

U zrelim godinama naša je životna snaga dosegla vrhunac, ali promjene koje primjećujemo prvi su znakovi prirodnog procesa starenja. Zato je najvažnije održati zdrav, mladenački duh, dobru vitalnost i zdravlje.

Što je menopauza?

Menopauza se u prosjeku javlja oko 50. godine života i predstavlja posljednje fiziološko krvarenje iz maternice. Promjene nastupaju već u razdoblju koje se naziva premenopauza i koje se javlja 5-10 godina prije posljednje menstruacije. Godinu dana nakon posljednje menstruacije nastupa postmenopauza. Cijelo prijelazno razdoblje koje se događa u životu svake žene često se naziva i klimakterij.

Podaci pokazuju da se oko 18% ženske populacije nalazi u razdoblju menopauze i postmenopauze.

Koji su najčešći simptomi?

Siguran je simptom konačan izostanak menstruacije. U početku, kada promjene započinju, broj se ciklusa može povećati ili smanjiti, a samo krvarenje produžiti ili skratiti. Ako osjetite naglu navalu vrućine, crvenilo lica i vrata, naglo vas oblije znoj, što vas obavezno probudi tijekom noći, možete biti sigurni da ste upravo doživjeli najčešće simptome menopauze. Kada ne možete shvatiti zašto ste nešto zaboravili, zašto ste nešto ponovno izgubili ili vam pada koncentracija, zašto ste bez razloga “planuli” ili vam se plače – nemojte paničariti! Sve su to simptomi koji prate menopauzu.

S početkom menopauze opada razina proizvodnje ženskih hormonaestrogena, što je glavni uzrok niza neugodnih popratnih tegoba na fizičkoj i/ili psihičkoj razini:

  • valovi vrućine, noćno znojenje
  • nesanica, glavobolja
  • osjećaj zabrinutosti, depresija, razdražljivost, nervoza, promjene raspoloženja
  • crvenilo kože lica i vrata, suha koža
  • povećana osjetljivost grudi, suhoća vagine, smanjen libido,
    • debljanje u predjelu struka, trbuha, bolni zglobovi, ….

Kako smanjiti tegobe?

Tegobe se u većini slučajeva mogu smanjiti uzimanjem lijekova s hormonima, ali i biljnih proizvoda.

Opsežna istraživanja pokazala su da žene koje svakodnevno konzumiraju veću količinu hrane bogate izoflavonima (mahunarke, azijska dijeta) imaju znatno manje tegoba menopauze. Izoflavoni se mogu uzimati i kao dodaci prehrani u obliku kapsula.

Što su izoflavoni?

Izoflavoni spadaju u grupu fitoestrogena – biljnih supstancija čija je kemijska struktura slična strukturi estrogena. Izoflavoni su najmoćniji fitoestrogeni.

Kako izoflavoni reduciraju simptome menopauze?

Izoflavoni uzeti za vrijeme menopauze reduciraju simptome tako da se vezuju i aktiviraju estrogenske receptore. To je vezanje selektivno jer se vežu uglavnom na beta-receptore. Na taj način oponašaju samo pozitivna djelovanja hormona, a izbjegavaju štetna. Učinkovitost izoflavona niža je od učinkovitosti estrogena, ali je koncentracija izoflavona u tijelu 100 puta veća, stoga izoflavoni ipak imaju učinke slične učincima estrogena.

Koliko izoflavona treba uzeti?

Žene u Aziji uglavnom ne pate od menopauzalnih tegoba jer hranom uzimaju od 20–60 mg izoflavona na dan. Studije su pokazale da je 40 mg izoflavona na dan u razdoblju od 8 do 12 tjedana dovoljno za smanjenje učestalosti i jačine valova vrućine i noćnih znojenja. Uzimanje se može nastaviti duže vrijeme.

Koje izoflavone uzeti?

Ispitivanja su potvrdila da je najbolji izvor izoflavona crvena djetelina jer ima najveću količinu i najveći broj različitih izoflavona. Sadrži ih čak četiri, dok soja ima samo dva.

Djeluju li izoflavoni na suhoću rodnice?

Izoflavoni smanjuju suhoću rodnice i tako povoljno djeluju i na vaginalnu floru.

Djeluju li izoflavoni na dojke?

Izoflavoni imaju protektivnu ulogu na dojke. Prema studijama, žene s visokom koncentracijom izoflavona u plazmi imaju 74% manju vjerojatnost od nastanka karcinoma dojke i 60% manju vjerojatnost od nastanka benignih promjena na dojci.

Jesu li izoflavoni (Feminal) sigurni za uzimanje?

Izoflavoni crvene djeteline imaju status GRAS (generally recognised as safe) i smatra se da su potpuno sigurni za uzimanje. Mogu ih uzimati i žene u čijim je obiteljima bilo karcinoma dojke.